KREDITI

Korisne informacije o kreditima

Ako radite u Njemačkoj:

auxmoney - Geld leihen für den Urlaub



Za one koji žive u Hrvatskoj





Želite jeftinije kupovati

Bio preparati jeftiniji i 60%




Posao za sve




U L A G A NJ E
1. U što investicijski fondovi ulažu sredstva?
U dionice, obveznice, kratkoročne vrijednosne papire, bankovne depozite i ostale papire propisane zakonom i definirane u prospektu i statutu.
 
2. Tko odlučuje o tome koje će vrijednosne papire fond kupovati, a koje prodavati?
Uprava   uz svakodnevne konzultacije sa analitičarima i brokerima iz našeg holdinga te drugim financijskim institucijama sa kojim imamo ugovorenu suradnju.
 
3. Da li ulagatelji mogu imati utjecaj na investicijske odluke?
Ne. Po Zakonu o investicijskim fondovima upravljanje fondom je isključivo u rukama društva za upravljanje, naravno u granicama koje postavlja zakonodavstvo.
 
 
4. Diverzifikacija (raspršenost) imovine diktirana je i zakonskim ograničenjima ulaganja!
- U vrijednosne papire jednog izdavatelja ne smije se uložiti više od 5% vrijednosti investicijskog fonda , ali se izuzetno može u vrijednosne papire jednog izdavatelja uložiti do 10% vrijednosti investicijskog fonda  pod uvjetom da ukupna vrijednost  takvih vrijednosnih papira drugih izdavatelja  ne prelazi  40% vrijednosti investicijskog fonda.
- Depoziti u financijskim institucijama i druga novčana sredstva investicijskog fonda smiju iznositi najviše 49% vrijednosti investicijskog fonda.
- U Depozitnoj banci dopušteno je držati najviše do 50% novčanih sredstava.
-Obveznice istog izdavatelja otvoreni investicijski fond može stjecati samo ako njihov ukupni nominalni iznos  ne prelazi 10% od ukupnog nominalnog iznosa svih obveznica  istog izdavatelja  ako su u opticaju.
-Dužničke vrijednosne papire koje izdaje RH ili za koje garantira RH fond smije stjecati bez ograničenja.
 
 
5. Kako je osigurana likvidnost fondova?
Društvo mora voditi računa da su struktura ulaganja i depozita takva da osiguravaju mogućnost isplate svih zahtjeva u svakom trenutku, tj. u roku do sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za isplatu.
 
6. Kako se izračunava vrijednost udjela ?
 
Vrijednost udjela na tekući dan izračunava se tako da se podijeli neto imovina fonda s ukupnim brojem udjela u opticaju na isti dan. Neto imovina fonda se izračunava po propisanoj računovodstvenoj metodologiji tako, da se od sveukupne imovine fonda odbiju sve obveze, troškovi ili rezervacije.
 
7. Kako se vrjednuju pojedinačni ulozi fonda?
 
Vrijednosni papiri koji kotiraju na burzi, vrednuju se po zadnjem tečaju. Društvo za upravljanje utvrđuje vrijednost papira koji nisu uvršteni za prodaju na burzi. Metode procjene i utvrđivanja vrijednosti moraju biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Za poslove procjene i utvrđivanja vrijednosti imovine fonda društvo za upravljanje investicijskim fondovima može koristiti  usluge drugih stručnih institucija i savjetnika.
 
8. Zašto se uplate i isplate iz fonda obračunavaju po budućoj vrijednosti udjela ?
"Otvoreni investicijski fond je imovina u posjedu većeg broja vlasnika. Imovina je podijeljna na udjele zato da olakša evidenciju ulagatelja i praćenje uspješnosti poslovanja fonda. Ulagatelj se može u bilo kojem trenutku odlučiti da želi još sredstava uplatiti u fond ili pak da želi određeni iznos povući iz fonda. Uplate ili isplate pojedinca ne smiju utjecati na imovinu ostalih ulagatelja. Drugim riječima uplate i isplate ne smiju utjecati na vrijednost udjela . 
Što se događa kada ulagatelj uplaćuje ili zahtijeva isplatu iz fonda?
Uplatom ulagatelja, u fond prispjevaju novčana sredstva. Imovina fonda se tako poveća za određeni iznos umanjen za ulaznu proviziju. Društvo za upravljanje fondom za taj novac kupuje vrijednosne papire u skladu s investicijskom politikom fonda.  Na koji način se izračuna koliko udjela pripada ulagatelju koji je uplatio taj iznos u fond? Sukladno s pravilom da uplate i isplate ne smiju utjecati na vrijednost udjela , ona se izračuna tako, kao da uplate ili isplate nije ni bilo. Nakon toga se uplata ili isplata obračuna po novoj vrijednosti udjela koja u trenutku uplate ili isplate nije bila poznata i ta vrijedi za novu uplatu ili isplatu..
Zašto nije moguće nove uplate ili isplate obračunavati po trenutno znanoj, odnosno važećoj vrijednosti obračunske jedinice?
To je najlakše pojasniti slijedećim primjerom:
Zamislimo da je imovina otvorenog investicijskog fonda 1.000.000 Kn, a broj udjela 1.000 . Vrijednost udjela je  1.000 Kn. Novi ulagatelji uplate još 1.000.000 Kn. Cijene vrijednosnih papira u vlasništvu fonda na taj isti dan porastu na burzi za 10 %. Za koliko bi morala porasti vrijednost udjela ? Za 10 %, naravno. No to se ne bi dogodilo kada bi se uplate obračunale po tekućoj vrijednosti udjela !
Otvoreni investicijski fond prije uplate:
Ukupna imovina: 1.000.000 HRK
Broj udjela u opticaju: 1.000
Vrijednost udjela: 1000 HRK
Otvoreni investicijski fond nakon uplate, ako se udjel obračuna po tekućoj vrijednosti u trenutku uplate:
Ukupna imovina: 2.100.000 HRK
Broj udjela: 2.000
Vrijednost udjela: 1.050 HRK
Otvoreni investicijski fond nakon uplate, ako se udjel obračuna po budućoj vrijednosti udjela:
Skupna vrednost: 2.100.000 HRK
Broj udjela: 1.909,091
Vrijednost udjela: 1.100
Posljedice  ako bi se uzimao u obzir obračun po tekućoj vrijednosti udjela.
Kao što se može vidjeti iz primjera kod obračunavanja po tekućoj vrijednosti udjela u trenutku uplate "novi" ulagatelji bi svojim uplatama (1.000.000 ) "prouzročili" da udjel ne bi porastao za 10 % (na 1.100 ), nego samo za 5 % (1.050 ).  Pri obračunu uplata ili isplata po tekućoj vrijednosti udjela uvijek bi bilo utjecaja na vrijednost udjela. Kako bi se osjećali kad bi vrijednost vašeg udjela porasla manje nego što bi trebala obzirom na tečaj na burzi, a upravljač bi vam pojasnio kako "su imali neočekivano veliku uplatu"?  Na isti način ako bi tečaj bio negativan, dogodilo bi se obrnuto, nove uplate bi "ublažile" pad vrijednosti udjela . Isplate isto tako utječu na vrijednost obračunske jedinice: u primjeru rasta tečaja prouzročile bi još veći skok, a u slučaju pada tečaja bi još dodatno povećale pad. Obračun po tekućoj vrijednosti udjela je zato nepošten. U primjeru rasta tečaja oštećeni bi bili postojeći ulagatelji i ulagatelji koji izlaze iz fonda jer bi udio premalo porastao. U primjeru pada tečaja oštećeni bi bili novi ulagatelji, tj.oni koji uplaćuju.
Istina je da je obračun udjela po budućoj vrijednosti manje praktičan od obračuna po trenutnoj vrijednosti, ali je to do sada jedini poznati ˝pošteni˝ način obračuna.
 
 
9. Da li se vrijednost udjela može promijeniti i na dane kada burza ne radi?
Može. Jer se na taj dan može kupiti ili prodati vrijednosni papir kojim se ne trguje preko burze, što može utjecati na vrijednost udjela.
10. Da li fond ulagateljima isplaćuje ostvareni dobitak?
Ostvareni dobitak ulazi u ukupnu imovinu fonda i tako uvećava njegovu vrijednost. Time se povećava i vrijednost imovine svakog ulagatelja , razmjerno broju udjela koje posjeduju.
11. Da li otvoreni investicijski fondovi mogu investirati u druge otvorene investicijske i privatizacijske investicijske fondove?
Da. U svijetu je to uobičajena pojava i postoje brojni fondovi koji investiraju isključivo u druge investicijske fondove.
 
12. Da li fondovi mogu kupovati vrijednosne papire stranih izdavatelja?
Da. Zakon o investicijskim fondovima to dozvoljava. Time se dobijaju dodatne mogućnosti za uspješno disperziranje rizika i smanje oscilacija u vrijednosti udjela.